Održivi razvoj je pojam koji se posljednjih godina spominje sve češće kako ljudi postaju svjesniji utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš, no što se pod tim pojmom podrazumijeva?

Održivi razvoj je razvoj društva koji se temelji na okolišnoj, društvenoj i gospodarskoj održivosti s ciljem zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.

Koncept održivog razvoja temelji se na tri stupa: ekonomskom, socijalnom i ekološkom. Ova tri stupa su međusobno ovisna i moraju biti uravnotežena kako bi se postigao održivi razvoj. Gospodarski razvoj mora se provoditi na način koji ne iscrpljuje prirodne resurse niti uzrokuje nepopravljivu štetu okolišu. Društveni razvoj mora se provoditi na način koji promiče jednakost i pravdu, uz istovremeno očuvanje kulturne raznolikosti.

Jedan od najvažnijih programa o održivom razvoju pod nazivom Agenda 2030 usvojen je na Summitu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u New Yorku 2015. godine. U središtu programa je 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs), koji su hitan poziv na djelovanje svim zemljama u globalnom partnerstvu. Prepoznata su ključna područja politika na kojima treba doći do korjenite promjene koja vodi k održivom razvoju u EU-u, odražavajući europske vrijednosti socijalne pravde, demokratskog upravljanja i socijalnog tržišnog gospodarstva te zaštite okoliša, a neka od tih područja su:

• pravedan prijelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursa
• prijelaz na socijalno uključivo društvo i gospodarstvo
• dostojanstven rad i ljudska prava
• prijelaz na održivu proizvodnju i potrošnju hrane
• ulaganje u inovacije i dugoročnu modernizaciju infrastrukture te poticanje održivog poslovanja
• nastojanje da trgovina djeluje u korist održivog razvoja na svjetskoj razini

Jedan od ključnih aspekata održivog razvoja je promicanje obnovljivih izvora energije. Fosilna goriva ograničeni su resurs koji postaje sve oskudniji i skuplji, a njihova upotreba uvelike pridonosi globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Obnovljivi izvori energije poput sunca, vjetra i hidroenergije ne samo da su čišći i održiviji, nego također postaju sve pristupačniji.

Drugi važan aspekt održivog razvoja je promicanje održive poljoprivrede i šumarstva. Konvencionalne poljoprivredne prakse mogu biti štetne za okoliš, dovesti do erozije tla, zagađenja vode i gubitka biološke raznolikosti. Održive poljoprivredne prakse, poput organske poljoprivrede, agrošumarstva i permakulture, promiču zdravlje tla, biološku raznolikost i očuvanje prirodnih resursa.

Osim toga, održivi razvoj zahtijeva promicanje održivih obrazaca potrošnje i proizvodnje. To uključuje smanjenje otpada i emisija, promicanje recikliranja i ponovne upotrebe te promicanje održivih mogućnosti prijevoza poput hodanja, vožnje biciklom i javnog prijevoza.

Održivi razvoj podrazumijeva ravnotežu. S tog stajališta koncepcija održivog razvoja zahtijeva: 

• očuvanje prirodnih resursa;
• veću pravednost u raspodjeli resursa i bogatstva;
• uvođenje i primjenu novih tehnologija;
• razlikovanje koncepta rasta i koncepta razvoja;
• odustajanje od aktivnosti koje bi mogle ugroziti interese budućih pokoljenja;
• prihvaćanje održivog razvoja kao filozofskog pristupa i pragmatičnog djelovanja.

Ekološki problemi globalni su problemi i na globalnoj razini treba stvarati institucionalni, ekonomski i politički okvir za njihovo rješavanje. Međutim, materijalizacija tih rješenja počinje na mikro razini, u organizacijama. Sinergijski učinak postiže se djelovanjem svih pojedinačno, na istim načelima, istom predanošću, s istim ciljem. U tom nastojanju postoje brojne prepreke: shvaćanja, informiranja, na emocionalnoj razini, antropološke, sociokulturološke, prebacivanja krivnje, vremenske perspektive. Održivi razvoj nije stanje nego proces koji nikad ne završava na dovoljnoj razini kvalitete da ne bi trebao biti nastavljen.