U prvom dijelu javne kampanje u okviru projekta “Mladi za zajednicu” želimo informirati mlade i zainteresirane građane o karakteristikama i važnosti gradskih programa djelovanja za mlade kao temeljnih strateških dokumenata za mlade na lokalnoj razini.

O GRADSKIM PROGRAMIMA DJELOVANJA ZA MLADE

Gradski programi za mlade predstavljaju strateške okvire, smjernice za poboljšanje života mladih, međusektorsku suradnju i jačanje sudjelovanja mladih u donošenju odluka na lokalnoj razini s ciljem da se mladi aktivno uključe u političko-ekonomsko-društveni život svoje sredine i iskoriste svoje potencijale. Cilj kreiranja Gradskih programa za mlade je unaprjeđenje aktivnosti tijela državne uprave, lokalne (regionalne) samouprave i javnih ustanova koje, svojim djelokrugom i nadležnostima, pridonose zadovoljavanju potreba mladih i podizanju kvalitete njihova života sa svrhom njihove optimalne društvene integracije  (Ministarstvo  za demografiju, obitelj, socijalnu politiku i mlade, 2014).

Program za mlade Grada Samobora sastoji se od niza specifičnosti lokalnog područja kao i potreba mladih u Samoboru. Program je izrađen kroz ispitivanje potreba mladih kroz istraživanje te kroz radionice neformalnog obrazovanja temeljene na konceptu strukturanog dijaloga između mladih i donositelja odluka kroz koji ne samo da su mladi imali priliku iznijeti svoje ideje i potrebe, već i steći niz korisnih znanja i vještina u području politika za mlade, rada Gradske uprave te dostupnih mogućnosti i načina njihova korištenja. Prednost Gradskog programa za mlade kao lokalnog strateškog dokumenta je mogućnost praćenja napretka kroz realizaciju vremenski zadanih ciljeva. Svi ciljevi i mjere doneseni u ovom programu su SMART (specific, measurable, attainable, relevant, time-bound) odnosno specifični, mjerljivi, dostižni i relevantni, smješteni u vremenske okvire u kojima će i moći biti provedeni.

Univerzalno zajedničko obilježje mladih jest njihova životna dob. Međutim, istraživači nisu jedinstveni u određivanju tzv. granica mladosti. Suglasje je postignuto oko određivanja donje granice na 15 godina života, dok se gornja granica za pripadnost mladima sve rjeđe zaustavlja na 25. godini, a najčešće na 30. godini, pri čemu se uočava tendencija pomicanja granice mladosti do 35. godine života (Ministarstvo socijalne politike i mladih, 2014). Prema Ministarstvu socijalne politike, mladima u Republici Hrvatskoj smatraju se osobe od 15 – 30 godina. U skladu s navedenim, ciljana skupina istraživanja i aktivnosti tijekom izrade Gradskog programa, pa posljedično i ciljana skupina samog dokumenta su osobe od 15 do 30 godina.

Kreiranje ove najvažnije politike za mlade na lokalnoj razini daje priliku komuniciranja s mladima te prikupljanja izravnih odgovora što je to potrebno da se unaprijedi njihov položaj u lokalnoj zajednici.