Ovaj tjedan smo bili u Parizu u studijskoj posjeti STEM centrima u sklopu EU projekta ”STEM ZA SVE” (https://www.stemzasve.eu/) na kojem smo partneri.

Prva postaja bio nam je Muzej (grad) znanosti i industrije (https://www.cite-sciences.fr/fr/accueil), odnosno Cité des sciences et de l’industrie, koji je najveći znanstveni muzej u Europi. Muzej znanosti i industrije kulturno je središte smješteno u Parc de la Villette, sjeveroistočno od Pariza. Muzej ima za cilj podići svijest kod odraslih i djece o izazovima društva povezanima sa znanošću, istraživanjem i industrijom.

Muzej je u svojoj stalnoj postavi imao nekoliko različitih polja znanosti: matematika (ova izložba ima za cilj učiniti matematiku privlačnijom, kroz opipljive i manipulativne predmete); mozak (stalna neurološka izložba koja omogućuje da otkrijete kako mozak radi, dok testirate njegove sposobnosti kroz igre i razigrana iskustva); roboti (ova stalna izložba nas uči o stvaranju, radu i korisnosti robota u našem svakodnevnom životu); transport (ovaj stalni postav osvještava nas o našim načinima putovanja, inovacijama, utjecaju na okoliš i ekološkom ponašanju); zvukovi (ova izložba osvještava našu kvalitetu slušanja i našu percepciju zvukova koji nas okružuju, kroz tehnološke i glazbene alate); energija i klimatske promjene (uskoro će nas biti gotovo 9 milijardi na Zemlji: zato nas ova stalna izložba upozorava na rastuću potražnju za energijom i njezine ekološke posljedice te kako će globalno zatopljenje utjecati na nas za 20, 30 i 50 godina); planetarijum (planetarijum je kino dvorana koja nudi laserski projekcijski sustav visoke razlučivosti 8K te pokriva teme kao što su: film o svemirskom brodu koji vodi na putovanje Sunčevim sustavom, gledanja i promatranjr zvijezda, emisija o crnim rupama i svemirska misija Thomasa Pesqueta); bio vrtovi (bioraznolikost, razvoj vrsta u njihovom ekosustavu, ugrožene vrste, njihovu prilagodljivost, ali i opstanak čovječanstva).

Druga postaja na našem putovanju bio je Muzej Louvre (https://www.louvre.fr/en), najpoznatiji i najposjećeniji muzej umjetnosti na svijetu.

Muzej je izvorno sagrađen kao obrambena utvrda tijekom britanske invazije u doba kralja Filipa 1190. godine, a tada je nosio i ime Srednjovjekovni Louvre. Nažalost, ova zgrada je srušena, pa je 1546. godine Franjo I. započeo proces izgradnje palače koju su naknadno proširivali svi francuski monarsi nakon njega. Staklena piramida, koja sada služi kao ulaz u Louvre, dizajnirao je kineski arhitekt Ieoh Ming Pei i započeo je 1989. godine. Staklena struktura od 22 metra / 72 stopa sastoji se od 800 zasebnih komada stakla, sastavljenih preko aluminijske strukture težine 95 tona.

Obuhvaćajući osam glavnih tematskih odjela i 35.000 umjetničkih djela koja datiraju od antike do ranog modernog doba, stalna zbirka muzeja uključuje remek-djela europskih majstora poput Da Vincija, Delacroixa, Vermeera i Rubensa, kao i nenadmašnih grčko-rimskih, egipatskih, i zbirke islamske umjetnosti.

Muzej Louvre podijeljen je na osam odjela. To su bliskoistočne starine, egipatske starine, grčke, etruščanske i rimske starine, islamska umjetnost, skulpture, dekorativna umjetnost, slike te grafike i crteži. Odjel slika u Louvreu je najpopularniji, s gotovo 7500 slika. Galerije su podijeljene u tri krila – Denon, Richelieu i Sully krila. Svako od ovih krila ima više od 70 soba.

Neka od najpoznatijih djela koja smo vidjeli su: Umirući rob Michelanga, Mona Lisa Léonarda da Vincija, The Regent Diamond, Intervencija žena Sabine iz 1799. Jacques-Louisa Davida, Zlatna škrinja Luja XIV, Venera de Milo, L’Européenne (porter mumije mlade žene), Tizianova žena s ogledalom, Krilata pobjeda Samotrake, Johannes Vermeer – Čipkarica, La Grande Odalisque, Splav Meduze, Slika Rembrandta van Rijna – Bathsheba at her Bath, Veroneseina svadbena gozba u Kani, Ulje na platnu Liberty Leading the People i mnoga druga djela.

Treći muzej koji smo obišli u sklopu našeg projekta je Prirodoslovni muzej, odnosno GRANDE GALERIE DE L’ÉVOLUTION, https://www.mnhn.fr/en/grande-galerie-de-l-evolution-gallery-of-evolution).

”Ne govore, ali ti kažu sve o životu”, 7000 primjeraka životinja u velikoj dvorani Prirodoslovnog muzeja. Mitsko mjesto otvoreno 1994., gdje se suvremenost susreće s poviješću i znanošću kako bi ispričala priču o velikoj pustolovini bioraznolikosti.

Na gornjim katovima muzeja saznali smo više o raznolikosti vrsta i to otkrivanjem povijesti živih organizama i pustolovinom prirodoslovaca koji su je dešifrirali. Naučili smo bitne pojmove za razumijevanje mehanizama života: teoriju evolucije, zakone genetike, veze srodstva ili klasifikaciju vrsta.

Ljudski utjecaj na prirodu naglašen je tehničkim razvojem koji mijenja načine prehrane ili putovanja: lov i sakupljanje, ribolov, pripitomljavanje životinja, izmjena krajolika, zagađenje itd. Od trenutka kada se čovjek prvi put pojavio, promjene se mjere desecima, a ne milijunima kao u geološkom vremenu. Druga razina Galerije evolucije potiče vas na razmišljanje o očuvanju prirode.

Završna postaja bio nam je Eiffeov toranj. Na današnju je lokaciju postavljen za Svjetsku izložbu 1889., povodom stote obljetnice Francuske revolucije, i u početku je trebao biti privremeni spomenik i ostati tamo tek dvadeset godina. No kako se to se nije dogodilo, toranj i dalje ponosno stoji na Champ de Mars.

Sagrađen je rekordno brzo za vrijeme u kojem je nastao. Gradnja je trajala točno dvije godine, dva mjeseca i pet dana. Iako je nazvan po Gustavu Eiffelu, sam dizajn je zapravo djelo inženjera u njegovoj tvrtki, Mauricea Koechlina i Emila Nouguiera. Eiffel je, uložio novac u toranj i kasnije zaštitio pravo na patent. Toranj je sastavljen od 18.038 komada željeza pomoću 2 i pol milijuna zakovica.

Od postavljanja do danas obojan je već 18 puta, a zanimljivo je da se to i dalje radi ručno, s četkama i kanticama, a pomoć mehanizacije i modernih strojeva nije dozvoljena. Vrh tornja je visok 324 metra (zapravo 330 metara nakon što je postavljena nova antena na vrh), no manje je poznato da se tijekom zime on smanji za nekoliko centimetara, a nakon što se temperature dignu, vraća se na svoju originalnu visinu.